Travnjaci

TRAVNJACI

Europski travnjaci kreću se od pustinjskih područja na jugoistoku, do vlažnih travnjaka i livada bogatih hranjivim tvarima na sjeveru i sjeverozapadu. Travnjaci su među najraznovrsnijim ekosustavima u Europi; mogu biti dom za čak 80 različitih biljnih vrsta po kvadratnom metru i veliku raznolikost životinja, od malih insekata, ptica i glodavaca do velikih biljojeda.

Travnjaci su neophodni za poljoprivredu i stočarstvo jer pružaju hranu za domaću stoku. Prirodni travnjaci također igraju važnu ulogu u skladištenju ugljika. Većina europskih travnjaka održava se kroz ispašu ili košnju. Međutim, promjene u poljoprivrednim praksama i namjeni zemljišta uzrokovale su nestanak travnjaka alarmantnom brzinom, što ih čini jednim od najugroženijih europskih ekosustava.

Prirodni i poluprirodni travnjaci i njihov biljni i životinjski svijet zaštićeni su Direktivama EU-a o prirodi, zakonskim okvirom koji je preveden u nacionalno pravo u svih 27 država članica Europske unije.

TRAVNJACI

TRAVNJAČKA STANIŠTA

Prirodni travnjaci oblikovani su ekstremnim uvjetima okoliša, uključujući klimu, vrstu tla i topografiju, koji sprječavaju rast drugih vrsta vegetacije. Neki prirodni travnjaci nalaze se na planinskim vrhovima, kao što su alpski travnjaci, ili na strmim i neplodnim tlima gdje nijedna druga biljka ne može uspijevati.

Poluprirodni travnjaci, s druge strane, nastali su ili modificirani ljudskim aktivnostima te se naknadno održavaju redovitim košnjom ili ekstenzivnom ispašom. Evolucijsko podrijetlo europskih nizinskih travnjaka i njihova velika raznolikost vrsta nisu u potpunosti shvaćeni: neki znanstvenici vjeruju da su takvi travnjaci možda postojali u pretpovijesno vrijeme zbog utjecaja velikih biljojeda na ispaši i šumskih požara, dok drugi pobijaju ovu ideju.

TRAVNJAČKA STANIŠTA

BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA TRAVNJACIMA

Direktive EU-a o prirodi štite brojne vrste travnjaka, uključujući gotovo 200 vrsta sisavaca, oko 100 gmazova, 88 ptica i više od 50 člankonožaca.

Ptice na travnjacima ili u stepama među najugroženijim su vrstama ptica u EU-u. Primjeri uključuju veliku droplju (Otis tarda), malu droplju (Tetrax tetrax) i eju livadarku (Circus pygargus). Ove ptice jako ovise o vrlo otvorenim krajolicima što ih čini ranjivim na promjene u korištenju zemljišta koje utječu na vegetacijski pokrov i dostupnost insekata.

BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA TRAVNJACIMA

Direktive EU-a o prirodi štite brojne vrste travnjaka, uključujući gotovo 200 vrsta sisavaca, oko 100 gmazova, 88 ptica i više od 50 člankonožaca.

LEPTIRI I DRUGI OPRAŠIVAČI

Travnjaci su ključni za opstanak leptira, pčela i drugih oprašivača. Oprašivanje je bitno za opstanak mnogih biljnih vrsta: 80 posto svjetskih usjeva ovisi o razmnožavanju oprašivanjem životinjama, što znači da bez oprašivača čovječanstvo jednostavno ne bi moglo preživjeti.

Mnoge vrste leptira zaštićenih u EU ovise o određenim vrstama travnjaka i oslanjaju se na određene biljne vrste za opstanak svojih gusjenica. Močvarna riđa (Euphydryas aurinia), na primjer, ovisi o jednoj biljci domaćinu, livadnom preskoču (Succisa pratensis), kojega nalazimo na travnjacima s ekstenzivnom ispašom. Veliki timijanov plavac (Maculinea arion) ovisi o timijanu ili origanu kao biljkama domaćinima.

LEPTIRI I DRUGI OPRAŠIVAČI

MALI SISAVCI

Travnjaci su dom mnogih malih sisavaca, uključujući voluharice, miševe i hrčke. Primjerice, europska vjeverica ili tekunica (Spermophilus citellus), vrsta zaštićena Direktivom o staništima EU-a, mali je sisavac koji se pojavljuje samo na travnjacima u srednjoj i jugoistočnoj Europi, a njegovo prirodno područje rasprostranjenosti podijeljeno je na dva dijela Karpatskim planinama.

MALI SISAVCI

EU AKTIVNOSTI ZA ZAŠTITU NAŠIH TRAVNJAKA

Uz važan rad na očuvanju prema Direktivama EU-a o prirodi, nekoliko drugih novijih inicijativa ima za cilj zaštititi europske travnjake i vrste koje se na njih oslanjaju.

Inicijativa EU-a za oprašivače prva je inicijativa o divljim oprašivačima u EU-u. Postavlja strateške ciljeve i niz mjera koje EU i države članice trebaju poduzeti kako bi se riješio pad broja oprašivača u EU-u i kako bi se pridonijelo globalnim naporima za očuvanje.

Inicijativa EU-a za oprašivače pruža lako dostupne informacije o očuvanju divljih vrsta oprašivača u EU-u.