Rijeke i jezera

RIJEKE I JEZERA

Voda oblikuje naše krajolike u obliku rijeka, jezera i brojnih vrsta močvara, od kojih svaka pruža staništa za mnoge jedinstvene biljne i životinjske vrste. Tekuća voda u rijekama i stajaća voda u jezerima, na primjer, ugošćuju različite vrste tipičnih vrsta koje su prilagođene tim uvjetima.

Slatkovodni ekosustavi, za razliku od morskih i obalnih ekosustava na koje utječe slana voda, igraju važnu ulogu u našem svakodnevnom životu: izvor su pitke vode, hrane i prijevoza; ublažavaju poplave i suše; podržavaju poljoprivredu i pročišćavaju vodu; te pružaju važna rekreacijska i obrazovna okruženja.

Međutim, naše rijeke i jezera su pod pritiskom brojnih prijetnji, uključujući zagađenje i izgradnju akumulacijskih jezera i brana. Brane posebno ometaju kretanje riba i mijenjaju stanište mnogih riječnih vrsta.

Mnoga slatkovodna staništa i njihove vrste zaštićeni su Direktivama EU-a o prirodi, zakonskim okvirom koji je preveden u nacionalno pravo u svih 27 država članica Europske unije.

RIJEKE I JEZERA

Mnoga slatkovodna staništa i njihove vrste zaštićeni su Direktivama EU-a o prirodi, zakonskim okvirom koji je preveden u nacionalno pravo u svih 27 država članica Europske unije.

SLATKOVODNA STANIŠTA

Slatkovodna staništa diljem Europe znatno se razlikuju ovisno o klimi i geologiji. Stalna vodna tijela koja postoje tijekom cijele godine uglavnom su koncentrirana u sjevernim i atlantskim dijelovima Europe, dok su ona povremena koja postoje samo u određenim dijelovima godine tipičnija za mediteransku klimatsku zonu. U EU-u je zaštićeno ukupno 20 različitih vrsta slatkovodnih staništa.

Rivers

Rijeke posjeduju veliku raznolikost vrsta staništa, od kojih je 10 zaštićeno u EU-u. Zaštićena riječna staništa kreću se od hladnovodnih borealnih (sjevernih) rijeka i visokoplaninskih alpskih rijeka, do rijeka s velikim šljunčanim koritima i vodotocima s potopljenom ili plutajućom vegetacijom.

Priobalne šume su šume koje rastu uz rijeke. U Europi se takve šume mogu sastojati od različitih vrsta drveća i grmlja kao što su vrba, joha, brijest, jasen i tamaris ovisno o području, kao i oleandra i šikare. Ove šume pružaju vrijednu hranu, sklonište i migracijske koridore za vodene i kopnene vrste.

SLATKOVODNA STANIŠTA

Rivers

JEZERA, LAGUNE I LOKVE

Jezera, lagune i lokve stajaća su vodena staništa koja su dom i koriste ih mnoge različite kopnene i vodene vrste. 10 vrsta jezera i lokvi zaštićeno je Direktivom o staništima EU-a. Oni se kreću od velikih, dubokih jezera do plitkih laguna i povremenih lokvi.

Jezera, lagune i lokve obično su domaćini lokalne i jedinstvene bioraznolikosti i dom su brojnim različitim biljnim i životinjskim vrstama koje su prilagođene stajaćim vodama, uključujući mrijesnjak, vodenu leću, slatkovodne zelene alge, viline konjice, sličnokrilce, somove (na primjer, Silurus aristotelis) i barske kornjače (Emys orbiculatis). Oni također pružaju staništa za razmnožavanje vodozemaca kao što su žuti mukač (Bombina variegata) i krestasti vodenjak (Triturus cristatus). Jezera i ribnjaci također su ključna staništa za ptice, posebno kao mjesta zaustavljanja i odmora tijekom migracije.

JEZERA, LAGUNE I LOKVE

SLATKOVODNI BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET

Europske kopnene vode mogu se pohvaliti ne samo stotinama vodenih biljnih i ribljih vrsta, već i osebujnom raznolikošću beskralježnjaka, vodozemaca, sisavaca i ptica koje ovise o tim vodama tijekom svog životnog ciklusa. Sadržaj hranjivih tvari i minerala u vodi važan je čimbenik u određivanju koje vrste žive u tim slatkovodnim staništima ili ih često posjećuju.

Ptice močvarnice uključujući patke, guske, labudove, čaplje, plamence i ždralove ovise o slatkovodnim područjima za hranjenje, razmnožavanje i odmor. Mnoge močvarne ptice u Europi su selice, kao npr. čaplja danguba (Ardea purpurea) koja se razmnožava u srednjoj i južnoj Europi, ali zimuje u tropskoj Africi.

Ružičasti plamenac (Phoenicopterurs ruber) također se razmnožava u EU-u. Oko 60 posto njegove populacije obitava na obalnim močvarama mediteranske regije, s važnim kolonijama za razmnožavanje u francuskom Camargueu i južnoj Španjolskoj. Ružičasti plamenci kreću se između močvara u južnoj Europi i sjevernoj Africi, pri čemu je potonje važno zimovalište i 'rasadnik' nezrelih plamenaca iz Europe.

SLATKOVODNI BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET

VODENI SISAVCI

Europe’s rivers and lakes are also home to a variety of mammal species, such as the emblematic Eurasian otter (Lutra lutra), the European beaver (Castor fiber) and the European mink (Mustela lutreola).

Zapadna populacija europske vidrice ozbiljno se smanjila od sredine 19. stoljeća. Vrsta je čak izumrla u nekim dijelovima srednje Europe zbog promjena ili gubitka njezinih riječnih staništa, ali i konkurencije s neeuropskom američkom kunom.

Još jedan rijetki vodeni sisavac, pirenejski pustinjak (Galemys pyrenaicus), nalazi se samo u južnoj Europi (Francuska, Španjolska i Portugal). Dok pustinjak preferira brze planinske potoke, povremeno se može naći i u sporim vodama kao što su kanali, jezera i močvare. Nažalost, broj pustinjaka se smanjio ili je čak nestao s nekih područja.

VODENI SISAVCI

EUROPSKE SLATKOVODNE RIBE

Europske rijeke nose preko 70 vrsta riba koje su zaštićene Direktivom o staništima EU-a. Neke od njih su endemske (nalaze se samo u određenim europskim rijekama), kao što je Zingel asper ili grgeč (Zingel asper) i rumunjski grgeč ili aspreta (Romanichthys valsanicola) koja se nalazi samo u riječnom slivu Argesa u Rumunjskoj.

Neke ribe putuju na velikim udaljenostima. Losos je, na primjer, dobro poznat po svojim dugim migracijama uzvodno od mora do slatkovodnih rijeka, gdje se razmnožava. Ugroženi Dunavski losos (Hucho hucho) i Atlantski losos (Salmo salar) oba su zaštićena Direktivom o staništima.

EUROPSKE SLATKOVODNE RIBE

ŠTO EU ČINI DA ZAŠTITI NAŠE RIJEKE I JEZERA?

Uz Direktive EU-a o prirodi, koje štite ugrožene slatkovodne vrste i staništa, Okvirna direktiva o vodama (WFD) EU-a, usvojena 2000. godine, usredotočuje se na poboljšanje stanja svih površinskih i podzemnih voda diljem EU-a.

Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. nedavno je postavila cilj za vraćanje najmanje 25.000 kilometara rijeka EU-a u stanje slobodnog protoka do 2030.

Informacijski sustav voda za Europu (WISE Freshwater) pruža informacije i podatke o stanju europskih rijeka, jezera, podzemnih voda, o pritiscima koji na njih utječu te o mjerama i radnjama poduzetim za zaštitu vodenog okoliša.